Aronija ‘Nero’ (2. god. / 3. god.).

Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka, a same sadnice aronije potječu s istoka Sjeverne Amerike, gdje se uz Aroniu melanocarpu (crnoplodnu aroniju) još može naći i Aronia arbutifolia (crvenolisna aronija). Stanište ove dvije vrste uglavnom su kisela i vlažna tla s 1000-1200 mm oborina na godinu. Iako je aronija porijeklom s američkog kontinenta, prava vrijednost ove biljke prepoznata je u istočnoj Europi. Aronija spada u porodicu ruža (Rosacea). Postoji nekoliko istoznačnica za Aronia melanocarpu (crnoplodnu aroniju) kao npr. Aronia nigra, Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var. Melanocarpa. U prirodi, aronija je listopadni grm, visine 2-3 metra i 2,5 metra širine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije su prelijepi bijeli cvjetovi koji se nalaze na kiticama. U klimatskim području kontinentalne Hrvatske cvate krajem travnja. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, dok u jesen dobivaju dekorativnu žarko crvenu boju.

CVIJET ARONIJE

Tek nakon razvoja listova krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinačni cvjetovi bijele su boje, široki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se najčešće sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i od 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri čemu svaki cvijet pojedinačno cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprašuju uglavnom pčele, ali je moguće i pprašivanje vjetrom. Aronija je SAMOOPLODNA BILJKA. Okrugli, ljubičasto-crveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovito se pojavljuju u velikom broju. Riječ je o sitnim jabučastim plodovima, vrlo sličnima mušmuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6-13,5 mm, a težina

1,0-1,5 g. Plodovi su u početku prekriveni bjelkastim slojem bez kojega izgledaju kao da su lakirani. Plodovi dozrijevaju u kolovozu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu koja podsjeća na borovnice U plodovima nema koštica, a sjemenke su sitne. Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da može uspijevati u vrlo različitim klimatskim područjima. Aronija, dakle, uspijeva na cjelokupnom području Republike Hrvatske (od otoka Visa do Gorskog kotara i Slavonije). Ipak, uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka. Optimalna količina oborina je 500-600 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pješčana tla te zbijena vlažna tla. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Cvijet je otporan na niske proljetne temperature, dok sama biljka podnosi temperature i do -30°C.

PLOD ARONIJE

Plodovi dozrijevaju u vremenu od početka do sredine kolovoza. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Berba može biti ručna ili strojna. Kod ručnog branja plodovi se otkidaju prstima, pri čemu se može ubrati do 12 kg na sat. Na većim plantažama uobičajena je strojna berba, a učinak radnog stroja se kreće od 3 do 4 sata za hektar.
 

Više informacija o sadnji, uzgoju i rezidbi aronije možete pročitati ovdje.
 

Fotografija na bijeloj podlozi predstavlja prosječnog primjerka sadnice na dan 9.10., a izgled prije i poslije tog perioda ovisiti će o godišnjem dobu i uvjetima uzgoja.